Stanovništvo

Općina Olovo graniči sa sedam općina: Ilijaš, Sokolac, Han Pijesak, Kladanj, Banovići, Zavidovići i Vareš.

Na prostoru općine koji obuhvata 408 km2 (8,4 % površine Regiona) živi trenutno oko 11. 000 stanovnika.

Dosadašnji uravnotežen razvoj sistema naselja u općini Olovo uglavnom je uvjetovan specifičnim, veoma povoljnim, geoprometnim položajem općine u Regiji i državi. Sam općinski centar se nalazi na magistralnom putu Sarajevo – Tuzla dok tri regionalna puta (prema Zavidovićima, Han Pijesku i Sokocu) praktično pokrivaju gotovo cjelokupnu područje općine i povezuju veliki broj naselja. Ovim se može objasniti činjenica da i pored ruralnog egzodusa na području općine nije došlo do masovnog napuštanja seoskih naselja i koncentracije u općinskom centru.

Gotovo sva radna mjesta su skoncentrirana u općinskom centru.

Sa tendencijom monocentričnog razvoja moglo bi se govoriti i o određenoj tendenciji spontanog policentrizma u sistemu naselja. Tako je u nekim povoljno lociranim naseljima u kojima raste broj stanovnika (Solun, Careva ćuprija, Čuništa) došlo do skromne disperzije nekih centralnih funkcija (školstvo, zdravstvo, uslužne djelatnosti) i na taj način do formiranja naselja sa nekim (rudimentarnim) osobinama lokalnih centara.

Mrežu centara sistema naselja općine Olovo čine:

  • Općinski centar Olovo;
  • Prigradska naselja Olovske Luke*;
  • Dolovi (centar zajednice sela).

Centri zajednice sela Solun;

  • Careva Ćuprija (Kamensko);
  • Petrovići;
  • Dolovi (kao prigradsko naselje);

Naselje Olovske Luke već sada čine jednu vrstu longitudinalno urbane aglomeracije sa općinskim centrom.

Urbana oprema u općinskom centru zadovoljava u potpunosti cjelokupno stanovništvo općine, te ga čine sljedeći sadržaji;

  • dom zdravlja;
  • apoteka;
  • veterinarska stanica;
  • obdanište;
  • centar za socijalni rad;
  • samostalna osmogodišnja škola;
  • srednjoškolski centar;
  • dom kulture;
  • biblioteka;
  • kino;
  • trgovine za povremeno i dnevno snadbjevanje;
  • robna kuća;
  • hoteli ili moteli;
  • restorani;
  • filijala banke;
  • kompletna PTT jedinica.

Odlukom o prostornom uređenju područja općine Olovo utvrđeno je 60 urbanih područja.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Olovo imala je 16.956 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Olovo ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Gornji Drapnići i Šaševci, te dijelovi naseljenih mjesta: Gurdići, Kolakovići i Krajišići.

  • Nacionalni sastav stanovništva - općina Olovo prema popisu iz 1991. godine

    Ukupno: 16.956

    • Muslimani – 12.699 (74,89%)
    • Srbi – 3.193 (18,83%)
    • Hrvati – 642 (3,78%)
    • Jugoslaveni – 285 (1,68%)
    • ostali, neopredijeljeni i nepoznato – 137 (0,82%)

  • Nacionalni sastav stanovništva - Grad Olovo prema popisu iz 1991. godine

    Ukupno: 3.311

    • Muslimani – 2.143 (64,72%)
    • Srbi – 820 (24,76%)
    • Hrvati – 94 (2,83%)
    • Jugoslaveni – 202 (6,10%)
    • ostali, neopredijeljeni i nepoznato – 52 (1,57%)

  • Popis iz 1981. godine

    Ukupno: 16.341

    • Muslimani – 11.593 (70,94%)
    • Srbi – 3.349 (20,49%)
    • Hrvati – 802 (4,90%)
    • Jugoslaveni – 478 (2,92%)
    • ostali, neopredijeljeni i nepoznato – 119 (0,75%)

  • Popis iz 1971. godine

    Ukupno: 15.203

    • Muslimani – 10.546 (69,36%)
    • Srbi – 3.601 (23,68%)
    • Hrvati – 930 (6,11%)
    • Jugoslaveni – 46 (0,30%)
    • ostali, neopredijeljeni i nepoznato – 80 (0,55%).