{"id":292,"date":"2016-04-13T15:44:14","date_gmt":"2016-04-13T13:44:14","guid":{"rendered":"http:\/\/olovo.gov.ba\/?page_id=292"},"modified":"2016-04-13T15:44:14","modified_gmt":"2016-04-13T13:44:14","slug":"historija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/olovo.gov.ba?page_id=292","title":{"rendered":"Historija"},"content":{"rendered":"<p>Poznat po svojoj bogatoj pro\u0161losti, izme\u0111u ostalog i kao va\u017eno mjesto na karavanskom putu koji je vodio od Jadranske obale do Ugarske, Olovo se i danas nalazi pored samog magistralnog puta M 18 izgra\u0111enog 1958. godine.<\/p>\n<p>U pisanim dokumentima Olovo se prvi put spominje 1382. godine pod imenom Plumbum (lat.-olovo) \u0161to potvr\u0111uje navode da je ovaj grad dobio ime po rudi olova.<\/p>\n<p>U XIV i XV stolje\u0107u Olovo je bilo poznati rudarski i trgova\u010dki centar sa unosnom carinom. Nacionalna struktura stanovni\u0161tva mijenjala se kroz protekla stolje\u0107a zbog krupnih historijskih doga\u0111aja kao i prestankom eksploatacije olovne rude.<\/p>\n<p>Najve\u0107i dio stanovni\u0161tva Olova krajem srednjeg vijeka \u010dinili su Sasi kao rudari, te razni trgovci i obrtnici iz Dubrovnika i Dalmacije. Upravo na njihovu inicijativu u drugoj polovini XIV vijeka, u doba Tvrtka I Kotromani\u0107a u Olovu je sagra\u0111en samostan Svete Gospe, koji danas predstavlja najstarije Gospino Sveti\u0161te na Balkanu.<\/p>\n<p>Ovaj vjerski objekat i danas je stjeci\u0161te velikog broja vjernika katolika iz svih krajeva BiH i Hrvatske.<\/p>\n<p>Dolaskom Turske u Olovu se pove\u010dava broj muslimanskog stanovni\u0161tva koje po\u010detkom XVI stolje\u0107a gradi d\u017eamiju na lokalitetu dana\u0161njag naselja Gornje Olovo, a ve\u0107 u XVII vijeku muslimani \u010dine tri \u010detvrtine stanovni\u0161tva u Olovu.<\/p>\n<p>Zbog plahovitih planinskih rijeka (Bio\u0161tice &#8211; \u0161to dolazi iz Kne\u017eine i Stup\u010danice iz vrela kod Han Pijeska) koje su u prolje\u0107e plavile okolna polja, naselje Donje Olovo nastalo je tek u XX stolje\u0107u.<\/p>\n<p>Razvoju Donjeg Olova, odnosno dana\u0161njeg gradskog jezgra, nakon okupacije Austro-ugarske, znatno je doprinijela izgradnja pruge Zavidovi\u0107i &#8211; Olovo &#8211; Han Pijesak. To ujedno predstavlja po\u010detak planske eksploatacije bogatih olovskih \u0161uma, \u0161to i danas predstavlja osnovni privredni resurs.<\/p>\n<p>O \u010duvenoj olovskoj banji i njenim nadaleko poznatim ljekovitim svojstvima pisao je i nobelovac Ivo Andri\u0107 u svojoj pripovjetci &#8220;\u010cudo u Olovu&#8221;.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Poznat po svojoj bogatoj pro\u0161losti, izme\u0111u ostalog i kao va\u017eno mjesto na karavanskom putu koji je vodio od Jadranske obale do Ugarske, Olovo se i danas nalazi pored samog magistralnog puta M 18 izgra\u0111enog 1958. godine. U pisanim dokumentima Olovo se prvi put spominje 1382. godine pod imenom Plumbum (lat.-olovo) \u0161to potvr\u0111uje navode da je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/olovo.gov.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/292"}],"collection":[{"href":"https:\/\/olovo.gov.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/olovo.gov.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/olovo.gov.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/olovo.gov.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=292"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/olovo.gov.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/292\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":293,"href":"https:\/\/olovo.gov.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/292\/revisions\/293"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/olovo.gov.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}